Koja je intencija i cilj fetve o uzimanju kredita u nuždi?

Datum objave: 10 Nov 2017
Teme

Vijeće muftija IZ donijelo je fetvu o tretmanu rješavanja nužno potrebnih životnih pitanja podizanjem kamatnih kredita. Preporod je pitao muftiju banjalučkog dr. Osmana Kozlića koja je intencija i cilj fetve o uzimanju kredita za rješavanje nužnih potreba poput stambenog pitanja, školovanja i sl. i čime se Vijeće muftija rukovodilo?

Muftija Kozlić je kazao: “Dužan sam napomenuti da moj odgovor na postavljeno pitanje ne odražava stav Vijeća muftija, te da moja objašnjenja koja ću ponuditi predstavljaju isključivo stav jednog člana Vijeća i njegovo vlastito mišljenje. Što se tiče Vašeg pitanja o tome šta je rukovodilo Vijeće muftija u pogledu ove fetve ili koja je intencije same fetve, stvar je potpuno jasna. Uvjeren sam da je muslimanima potpuno jasna težina zabrane kamate u islamu, te stoga i ne čudi njihova opreznost u pogledu eventualnog doticanja s kamatom. S druge strane, pitanja štednje novca u bankama koje posluju s kamatama, podizanje kredita ili osiguranja u takvim bankama, najčešće su bila pitanja koja su postavljana ulemi ili islamskim pravnicima (fakihima) u proteklom, 20. stoljeću. Na njih su odgovarali Abduhu, Šeltut, Mustafa Zerka, Al-Fasi, Kardavi, Husein Đozo i mnogi drugi. Njihovi odgovori se mogu rezimirati na slijedeći način: Kamata je u islamu kategorično zabranjena, ali je muslimanima dopušteno čuvati novac u banci (poduzetnici, naprimjer, s tim da novac od kamate na štednju moraju podijeliti u humanitarne svrhe), kao i uzeti kredit u situacijama nužde i stvarne životne potrebe. U obrazloženjima su navodili brojne kur’anske ajete i hadise u kojima se jasno kazuje da Allah ne želi da ljudi imaju teškoće, da On želi da im olakša, da propisi vjere moraju biti lahki i primjenljivi na svakom mjestu i u svakom vremenu.

Međutim, u današnje vrijeme je kamatno poslovanje putem banaka naša svakodnevica. S tim u vezi se nameće pitanje kako islam gleda na ove savremene životne tokove? Drugim riječima, ima li među muslimanskim učenjacima onih pravih učenjaka koji su prema sebi strogi, a prema ljudima fleksibilni, nudeći im najlakša rješenja, kako je to isticao Ibn Sirin.

Mustafa Zerka, glasoviti islamski pravnik, svoj stav je obrazložio poznatim pravilima: “Nužda zakon mijenja” (ed-darurat tubihul-mahzurat) i “Potreba ima snagu nužde, kako javna tako i privatna” (El-hadže tunezzelu menzilete-d-darure ‘ammeten kanet em hassa). Drugim riječima, u situacijama nužde ili potrebe dozvoljeno je sarađivati s bankom koja posluje s kamatom. Naravno, uz napomenu da zabrana kamate ostaje na snazi, te ukoliko postoji mogućnost beskamatnog kreditiranja, nema opravdanja za uzimanje kamatnih kredita.

Osim poslovnih ljudi koji imaju potrebu da čuvaju novac na sigurnom, puno je veći broj ljudi koji imaju potrebu da riješe stambeno pitanje, kupe auto, pokrenu mali biznis, zaduže se radi liječenja, školuju djecu i tome slično. Dakle, dopušteno je podizanje kamatnih kredita radi rješavanje gore nabrojanih problema, a od (pravnih) razloga možemo nabrojati najosnovnije:

1. Zato što se spomenuta šerijatska i fikhska pravila (nužda zakon mijenja ili preciznije, u situacijama nužde dopušteno je ono što je inače zabranjeno, zapravo je šerijatsko pravilo) naslanjaju na brojne zakonodavne tekstove Kur’ana i Hadisa, da ne spominjemo ostale pravne izvore. Njihova šerijatska ili pravna snaga je time veća i značajnija.

2. Ovo pitanje tretiraju druga brojna šerijatska pravila koja govore o poteškoći i šteti: Šteta se mora otkloniti (Ed-dareru juzal), poteškoća zahtijeva olakšicu (El-mešekka tedžlubu-t-tejsir) i poteškoća je dokinuta (El-haredžu medfu’).

Primijetili smo i mnoštvo negativnih komentara na fetvu nakon što je objavljena na našem i drugim portalima. S jedne strane to su komentari ekstremnih desno orijentiranih univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica, da se poslužim izrazom našeg Mustafe Spahića. S druge strane su to oni koji, nažalost, mrze sve što je islamsko i muslimansko, iako i sami pripadaju muslimanskom korpusu. Većina muslimana, siguran sam, prije svih članovi i pripadnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kako u BiH, tako i širom svijeta, na ovu fetvu kao i na mnoge druge gledaju kao jedino moguće tumačenje njihove vjere, ono koje im omogućuje da budu muslimani, čestiti i vrijedni građani ma gdje živjeli, pažljivi i dobri roditelji, dobri radnici i poduzetnici, napredni i progresivni, konstruktivni i pozitivni, ponosni na sebe, svoje porijeklo i vlastitu duhovnu tradiciju.”

www.preporod.com